Olivera Lučić

15

JU Srednja ekonomsko-ugostiteljska škola

Nastavnica je učenicima objasnila učenicima da je poznato da fizičko distanciranje od drugih ljudi može uticati na pojavu depresije, anksioznosti, paničnih napada, kognitivnog pada, poteškoća u funkcionisanju na emocionalnom i socijalnom nivou. „Nedostatak kontrole i neizvesnost su ljudima najveći problem", „Nemamo nikakvo iskustvo u ovakvim situacijama, a kada je tako onda nemamo odakle da crpimo resurse za borbu protiv poteškoća", „Ne možemo imati kontrolu nad situacijom - sve je potpuno nepoznato, a zahvaćen je cio svijet i svima je isto, tako da nemamo čak ni reper prema kojem bismo mogli da se upravljamo". Sve do pojave pandemije koronavirusa, ovaj stepen socijalnog distanciranja je bilo potpuno nepoznato modernom društvu u kojem živimo. Kakav će utjicaj pandemija imati na mentalno zdravlje svih nas zavisiće od više faktora, kao što su period trajanja pandemije, stope smrtnosti, kao i koliko će sve to uticati na već lošu ekonomsku situaciju u našoj zemlji. Izbjegavanje pesimističnih sadržaja, preduzimanje svih mjera zaštite od pandemije, ograničeno informisanje, kao i razgovori putem video poziva s prijateljima o tome kako se osjećamo, pomoći će nam u prevazilaženju novonastale situacije. Nastavnica je kroz kratku prezentaciju pokušala učencima da približi i ostale emotivne tegobe sa kojima su mladi danas suočeni. Učenici su podijeljeni u grupe, a svaka grupa je dobila zadatak da istraži i pojasni jednu ili više vježbi ili faktora “Kako sačuvati mentalno zdravlje”. Na drugom času predstavnici grupa su prezentovali svoje radove: Prva grupa: Važno je napraviti raspored obaveza tokom dana, te tako formirati adekvatnu rutinu. Bitno da poštujemo radno vrijeme i da imamo mali poslovni kutak, te da održavamo raspored obroka kakav smo imali i prije izolacije, on line učenja…. Druga grupa: Prevazilaženje straha- u cilju prevazilaženja straha je važno poštovanje preporuka, pravila i zakona za prevenciju širenja pandemije. Upravo nas strah podstiče da ispoštujemo preporuke i na taj način sačuvamo svoje zdravlje, ali i zdravlje naše zajednice. Kada osvijestimo da smo uradili onoliko koliko je u našoj moći, prevazići ćemo strah i izbjeći paniku, a bićemo neometano produktivni. Usamljeni ljudi sa anksioznim poremećajem, a koji su zatvoreni u kućama zbog hroničnih bolesti su više izloženi. `Da li se to dešava samo meni ili je svima ovako?` Ne, dešava se svima... Strah od nepoznatog nam svima pravi probleme" Treća grupa: Digitalizacija kao nagrada ili kazna?- Digitalno doba u kojem živimo i ekspanzija društvenih mreža nam omogućavaju da komuniciramo i radimo online. Mladi češće koriste nove tehnologije, međutim, ni starijim generacijama nisu nepoznate. Većina adolescenta koriste online kanale da bi se socijalizovali, te se nadamo da će ovo omogućiti da lakše prevaziđu novonastalu situaciju. Izolacija u tom smislu, učenje kod kuće i roditeljsko nadziranje djece dok uče, i te kako može biti izvor stresa, prvenstveno zbog promjene navika i mijenjanja životnog stila roditelja i djece. Četvrta grupa: Život se nastavlja, teče. Život i svi mi u njemu imamo svoj put. Kada brinemo o onome što je danas, kada se posvetimo obavezama danas, kada uživamo u trenucima koje stvaramo danas i kada njegujemo odnose sa ljudima s kojima želimo danas, onda nema potrebe da brinemo šta će se desiti sjutra. Odlazak na posao, šetnja, grupni treninzi, kupovina, druženje sa prijateljima , kao i druge svakodnevne radnje imaju terapeutski učinak na osobe koje se već nose s anksioznošću, depresijom ili nekim drugim psihološkim izazovom. Prilagođavanje svakodnevne rutine novonastaloj situaciji pomoći će nam da steknemo ponovni osjećaj kontrole nad našim životom. Završni dio: Učenici postavljaju sebi dostižne ciljeve za naredni mjesec: Ali, ako zastanemo na tren, i pomislimo zaista koje su naše snage i resursi koje imamo danas, shvatićemo da nije baš toliko crno koliko naš um zamračuje, i da je moguće pronaći način za sve što nam treba, gdje nam je cilj i želja, ako oslušnemo sebe i svoje biće. Emocionalni naboji nagomilani u nama ne donose ništa dobro, kao i brige za neko tamo sjutra. Radi svog blagostanja i zdravlja u tjelesnom i psihičkom smislu, čovjek treba da se okane opsjednutosti temom koja nam se nametnula u ovoj situaciji i da prestane da se trudi da utiče ili kontroliše nešto spolja. PORUKA ZA KRAJ: “Prihvatite, a zatim djelujte. Što god da sadašnji trenutak sadrži, prihvatite ga kao da ste ga sami odabrali. Uvijek radite zajedno s njim, a ne protiv njega” (E. Tol).

Učenicima Srednje Škole